Susret
na kraju 2016. godine
Svečano raspoloženje nije prepreka za kulturu
Wiesbaden,
17.12.2016. I ovogodišnji program tradicionalne predbožićne
večeri u organizaciji Hrvatske kulturne
zajednice – Ogranka Matice hrvatske,
a koja je održana u Domu kardinala
Kuharića u Wiesbadenu, raspoložio je
četrdesetak okupljenih članova i prijatelja hrvatske kulture. 26
godina ispunjenih radom i zalaganjem članica i članova pokazalo se
i u ovoj godini plodim – istaknuo je
u svom pozdravu Ivica Košak,
predsjednik zajednice.
Susret je započet
intoniranjem Ode radosti – službenom himnom Europske unije.1
Rad i djelovanje Zajednice i ove godine dokumentiran je u časopisu Riječ. Ovogodišnji, jubilarni broj 50 , svjedoči o kulturnom djelovanju hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Na 92 stranice piše mlado i staro, pučkoškolci, sveučilišni nastavnici, znanstvenici. Tako da nije bilo ni spontano, a niti slučajno da se na završnoj priredbi u ovoj godini dodijele priznanje suradnicima za postignute uspjehe u izobrazbi.
Priznanje je primila PD Dr.
Marijana Erstić, dugogodišnja
suradnica redakcije Riječ,
koja je ove jeseni habilitirala na Sveučilištu u Siegenu na temu:
Ein Jahrhundert der Verunsicherung.
Medienkomparatische Analysen/ Stoljeće
nesigurnosti. Medijsko-komparatističke analize.
2
Gospođa Erstić
doprinosi u znanosti na području
boljeg razumijevanja uvjeta i razvoja kulturno-društvenih ovisnosti
razvoju hrvatske umjetničke i literarnog stvaralaštva u sučelju sa
stranim kulturama - izrekao je
predsjednik Zajednice svoju pohvalu. Dr. Erstić, docentica na
Sveučilištu u Siegenu, posebno je pozdravila relativno velik broj
(pet) bivših studenta/alumni Sveučilišta u Siegenu na predbožićnoj
večeri hrvatske zajednice u Wiesbadenu. Hrvatska
kulturna zajednica– Ogranak Matice hrvatske,
aktivni je član u mreži Alumni portala
u Njemačkoj.3
To je bio ujedno i dobar povod da se predstavi i časopis Diagonal koji izdaje Sveučilište u Siegenu. U broju 37 tog časopisa za 2016. godinu, objavljena je i recenzija romana Olivas Garten autorice Alide Bremer.4 Bilješka o predstavljanju te knjige u povodu Europskoga tjedna u Wiesbadenu, objavljena je u Riječi broj 48/49 za 2015. godinu.5
Izuzetan uspjeh
pokazala je i Carmen Šljivić,
apsolventica Visoke škole u Idsteinu, a koja je ove jeseni
završila studij fizioterapije. Carmen je Zajednici
poznata i kao višestruka prvakinja - Judoka u pokrajini Hessen.
Rođena 1992. godine u Wiesbadenu. Ona ne pripada direktno drugoj
generaciji hrvatskih migranata u Njemačkoj, već je dijete
izbjeglica, koji su iz ratom zahvaćene BiH svoju novu domovini
pronašli na obroncima Taunusa u Njemačkoj. Sportska karijera mlade
Carmen, u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji Njemačke, naprasno je
završena jednom povredom. Unatoč tome, njen optimističan doprinos
zajedništvu obilježen je izjavom: Dobro
raspoloženje je uvjet svake akcije!6
Priznanje za uspješno položeni ispit za trenera licence C s težištem: Gimnastika za odrasle, primila je Vesna Ljiljanić.
Gospođa Ljiljanić je voditeljica radne grupe za samopomoć u
Hrvatskoj kulturnoj zajednici.
Ova radna grupa pod nazivom Kultur als
Lebenshilfe/Kultura kao životni oslonac
jeste jedinstveni primjer angažiranosti hrvatski migranata u
Njemačkoj, a koje je priznato i registrirano u Povjerenstvu
za zdravstvo /Gesundheitsamt u gradu
Wiesbadenu. 7
Angažman gospođe Ljiljanić može se
ocijeniti kao posebno požrtvovan. Ona, kao majka dvoje djece i sa
zaposlenjem ispod njene kvalifikacije jedne diplomirane ekonomistice,
pronalazi vrijeme i za dobrotvorni rad u Zajednici.
A kolegicu Vesnu pamtimo i kao glavnu
urednicu Riječi broj
44 za 2013. godinu8,
dodao je predsjednik Zajednice. Redakcija Riječi
otvorena je za dijalog i probleme svakodnevnog života u
iseljeništvu, njegovim uzrocima i posljedicama za pojedinaca. Iako
migracija ima prvenstvo uzroke jedne društvene i/ili gospodarske
krize, ona otvara nove mogućnosti i donosi šanse osobnog napretka.
Iako prvi takve vrste, ovaj projekt Hrvatske kulturne zajednice predstavlja nastavak dvadeset-petogodišnjeg djelovanja Zajednice kako je to prepoznao generalni konzul Republike Hrvatske u Frankfurtu, gospodin Vladimir Duvnjak. - Visoko pokroviteljstvo Generalnog konzulata RH iz Frankfurta treba nas ohrabriti da nastavimo djelovanjem u tom pravcu. – dodao je predsjednik zajednice.
Pored priznanja,
ispred Hrvatske kulturne zajednice,
dobitnicama su uručeni likovni radovi
gospođe Jele Šare
– hrvatske umjetnice iz Wiesbadena.9
Gospođa Šare, nastavnica hrvatskog jezika i književnosti, ali u
Njemačkoj zaposlena kao medicinska sestra, otkrila je prisutnima
kako unutarnju potrebu za umjetničkim stvaranjem, smatra pozitivnom
praksom za savladavanje sudbinskih iskušenja, predstavila se s
recitalom pjesme Božić, koju je napisao pjesnik Tin Ujević 1919.
godine. Prisjetimo se,
rekla je Jela Šare, svih onih koji neće
moći dočekati Božić, Blagdan mira, s porodicom u svojim toplim
domovima.
Recital pjesma
hrvatskih književnika Ive Kozarčanina i Vladimira Nazora,
nadopunili su gospođa Ivana Livaić,
nastavnica hrvatskog jezika i koordinatorica Hrvatske nastave u
Hessenu te Marta Rimac,
nastavnica i vjerna suradnica Zajednice.
Suradnja s Hrvatskom
nastavom u Hessenu, a posebice s učiteljicom hrvatskog jezika Anom
Kramarić, glavnom urednicom Riječi,
okosnica je uredničke koncepcije tog glasnika u izdanju Hrvatske
kulturne zajednice u Wiesbadenu. Takva
suradnja nije samo dobrodošla, nego i nužna,
naglasila je koordinatorica nastave, gospođa Ivana
Livaić. Hrvatska
nastava, prema njezinom izlaganju, nije
samo prenošenje poznavanja jezika nego i povijesti te zemljopisa
Domovine.
Hrvatska kulturna zajednica je nastavnicama Ani Kramarić i Ivani Livaić poklonila primjerak rada Istarske čakavske dijalektološke teme, autora Rudolfa Ujčića u izdanju Ogranka Matice hrvatske Pula. Bogatstvo na polju čakavske dijalektologije upućuje na riznicu hrvatske jezične baštine s kojom Hrvatska nastava želi i treba povezati generacije potomaka hrvatskih iseljenika.
Susret je obogaćen
i izvedbom skladbe suradnice redakcije Riječ,
Marijane Dokoza,
dobitnice nagrade za pjesmu: Za tebe,
dragi. Senad
Ajanović, poznati kantautor i gitarist
iz Frankfurta, napisao je skladbu na tekst ove nagrađene pjesme.10
Sljedeći susret
biti će 27. Sabor Zajednice
u veljači 2017. Predsjednik Košak pozvao je nazočne, kao i sve
članove te prijatelje hrvatske kulture,
da svojim doprinosom i prijedlozima za
budući rada doprinesu nastavljanju pozitivnog djelovanja
Zajednice. Osvrnuvši se na Susret
na kraju 2014. godine, a
koji je bio svojevrsna performansa
mira, Košak je upozorio na vulgarnost
i agresivnost u govorima, a što stvara klimu koja iz ljudi izvlači
ono najgore. Govor mržnje je udar na naš mirni suživot.
Pogledajte što pišu javni mediji, a pogotovo što se poručuje na
socijalnim mrežama. Pisanje lažni
vijesti i priče o skandalima je kao seksualno zadovoljavanjem
izmetom, citirao je voditelj susreta
papu Franju11
jer mržnja se širi poput virusa i moramo to gledati kao buduću
zadaću Zajednice.
Susret
je okončan ugodnim raspoloženjem kojemu je (s harmonikom) pridonio
Rajko Radišić, glazbenik,
apsolvent Collegia Musica Sacra iz Zagreba. Gospodin Radišić
osjećao se ponukan, da kao počasni član Hrvatske
kulturne zajednice u Wiesbadenu,12
da na kraju susreta pozdravi
okupljene: Kao počašćena osoba,
izražavam najiskreniju zahvalnost instituciji,
Hrvatskoj kulturnoj zajednici Wiesbaden,
koja nad sobom nije poznavala nikakvog
zemaljskog gospodara, nego je kroz 25 godina branila kulturnu slobodu
i slobodu kulture, te čuvala, štitila naše ljudsko i hrvatsko
dostojanstvo.
A prigodni izbor
pjesama, kao izvanredno izdanje časopisa Riječ
olakšao je prisutnima da punim grlom prate glazbu koja je ne samo
zadovoljila svačiji ukus nego i pokazala kako zajedništvo Hrvatica
i Hrvata te hrvatskih državljana može biti ugodno, lijepo i
korisno.
Gosti ovog skupa pokazali su i nadregionalni karakter hrvatskog zajedništva jer tu su bili prisutni članovi kulturnih zajednica i društava iz Frankfurta, Montabaura, Rüsselsheima i Siegena. A uz njemačke goste u društvu su se našli i prijatelji slavenske kulture iz Republike Poljske.
Ivica Košak
_______
1 Zanimljivo je, kako je hrvatski iseljenik iz Austrije, Dr. Lujo Tončić-Sorinj bio taj, koji je kao glavni tajnik Vijeća Europe 1973. godine predložio da se Schillerova „Oda radosti“ iz IX. Simfonije Ludwiga van Beethovena proglasi službenom himnom Europe.
2 https://www.uni-siegen.de/phil/germanistik/mitarbeiter/erstic_marijana/ Pretraženo 22.12. 2016. godine.
4 Marijana Erstić: Vielfalt in einem deutschsprachigen 'Dalmatien'-Narrativ. Der Roman 'Olivas Garten' (2013) von Alida Bremer. In: Diagonal. Zeitschrift der Universität Siegen. (2016), H. 37, S. 45-52.
5 Ivica Košak: Bildung für nachhaltige Entwicklung von Europa, Riječ Nr. 48/49, Wiesbaden 2015. S 19-20.
6 Ivica Košak: Pokret u zajedništvu, 25. susret Hrvatske kulturne zajednice, Riječ Nr. 48/49, Wiesbaden 2015. S 24-25.
9 http://www.jelasare.com/ Pretraženo 22.12. 2016. godine.
10 http://www.matica.hr/ogranci/None/izvjesce/472/ Pretraženo 22.12. 2016. godine.
11 Pope Francis: Fake news is like getting sexually aroused by faeces, The Independent Online, London, Wednesday 7 December 2016. http://www.independent.co.uk/news/people/pope-fake-news-francis-sexual-arousal-coprophilia-coprophagia-a7461331.html Pretraženo 22.12. 2016. godine.
12 Ivica Košak: Susret na kraju 2014. godine – performans mira, Riječ Nr. 47, Wiesbaden 2015. S 9-13.
Vidi:
- Izbor čestitki na kraju 2016. godine