Hrvati
vole
pit vino, a krađa konja im je manji grijeh
od nepridržavanja
vjerskih zapovijedi
WIESBADEN-
KETTERNSCHWALBACH/ Tradicionalna
šetnja prirodom Hrvatske kulturne zajednice završena je
i ove godine proslavom Martinja. Predsjedništvo i članovi
uz nazočnosti prijatelja zajednice umješno su se
pripremili za ovu priliku. Program je započeo predsjednik Ivica
Košak s par riječi o programu i planovima rada zajednice.
Predstavljeni su izbrani radovi s nedavno proteklog Sajma knjige u
Frankfurtu. Posebno je istaknuto njemačko izdanje već
poznatog travarskog priručnika Božja
biljna ljekarna, autora Jure
Marčinkovića. Njemački naslov ove knjige u izdanju
Školske knjige glasi: Gottes
Heilpflanzenapotheke.
Ovaj rad treba promatrati u svijetlu hrvatske ljekarničke
tradicije kakvu nalazimo u zapisima legendarnih ljekrauša.
Stručna recenzija ove knjige biti. će objavljena u
glasnika kulturne zajednice RIJEČ
broj 43. Posebno zanimanje izazvalo je predstavljanje Zbornika
radova s trećeg Međunarodnog znanstvenog skupa
"Matija
Vlačić Ilirik"
u nakladi Grada Labina. Pogled u ovaj uradak, a koji je nastao kao
rezultat istraživanja iz čak sedam različitih zemalja,
omogućio je prisutnima dr. Luka Ilić, urednik zbornika. Dr.
Ilić je naglasio kako prilozi ove knjige trebaju poslužiti kao
svojevrsni vodič potencijalnim istraživanjima ovog hrvatsko
njemačkog znanstvenika i reformatora iz 16. stoljeća.
Zanimljivu izreku Primoža Trubara, a koja je citirana u zborniku
prenosimo kao: - Hrvati
vole pit vino, dobri su u tučnjavi, a krađa konja im je
manji grijeh od nepridržavanja vjerskih zapovijedi…
Tradicija
slavljenja Martinja nastavljena je s kratkim pregledom legendi o
svetom Martinu rođenom u panonskoj Savariji (danas Szombathely
u Mađarskoj).
Susret je okrunjen tradicionalnom krštenjem mošta po
Križevačkim štatutima, a
koje su na simpatičnom kajkavskom izrekle Nada Višak i
Nina (Zdenka) Wartmann. Ukusno pripremljena zagorska kotlovina
prijala je svima, a poseban su gušt bili vrući kesteni,
tako da zabavi uz pjesmu u folklornom stilu nije do kasno u noć
bilo kraja. Ketterschalbach,
uspavano gnijezdo na Taunusu imalo je za hrvatske goste jednu
posebno zanimljivu atrakciju, u tom se mjestu posebno njeguju
lokalni dijalekti o čemu svjedoči i mala brončana
statua u središtu naselja, pa je načas uspostavljena
usporedba s Petricom Kerempuhom.
©
Ivica Košak
KRIŽEVAČKI
ŠTATUTI,
NAJZNAMENITIJE
HRVATSKE VINSKO-PAJDAŠKE REGULE