Evaluacija podataka iz upitnika o budućem radu Zajednice

 

Na XXIV. Saboru Hrvatske kulturne zajednice (Zajednica) održanom u nedjelju 23. veljače u Wiesbdenu provedeno je ispitivanje o ciljevima budućega rada Zajednice. 

 

85% prisutnih članova zajednice dalo je svoju ocjenu o budućem radu Zajednice. Pregled starosne dobi sudionika prikazan je u sljedećoj tabeli:

 

 

Raspodjela starosne dobi u članstvu Zajednice ne odgovora demografskom stablu populacije hrvatskih migrantica i migranata u gradu Wiesbadenu i okolici. Prema statističkim podacima općine Wiesbaden u gradu živi ca. 1300 Hrvatica i Hrvata. Udio starijih osoba je i kod hrvatskih pripadnika migracije niži od njemačkog prosjeka.

 

U upitniku su postavljena sljedeća pitanja o budućem radu Zajednice:

 

1.  Kulturnoj zajednici u Wiesbadenu je potrebna suradnja sa sličnim zajednicama i društvima Hrvata?
   
2. Članovi kulturne zajednice trebaju se pozivati na učlanjenje u društvo Matice hrvatske u Zagrebu?
   
3. Kulturna zajednica treba ugostiteljskom ponudom, plesom i igrom zadovoljiti zahtjeve društva za provod u slobodnom vremenu?
   
4. Svaki član kulturne zajednice treba u okviru svojih mogućnosti raditi na unapređenju kulturnih, društvenih i socijalno-humanitarnih aktivnosti u svojoj bližoj okolini/mjestu stanovanja?
   
5. Kulturna zajednica treba iskoristiti filmski festival u Wiesbadenu goEast i pripremiti filmsku predstavu s diskusijom i druženjem?
   
6. Osposobljavanje za korištenje interneta je?
   
7. Unapređenje suradnje s Hrvatskom nastavom u Hessenu je?
   
8. Hrvatska kulturna zajednica treba surađivati i s nehrvatskim organizacijama?
   
9. Izdavanje časopisa RIJEČ je?
   
10. Nastup na internetu je? 

 

Pitanja ne zrcale samo buduće ciljeve nego su i odraz dosadašnjih aktivnosti te prijedloga za rad.

 

 

Odnos Zajednice prema sadržaja rada je nadprosječno pozitivan. 58% ispitanika drži da su predložena polja djelatnosti ne smo poželjna (58%) nego i neophodna (33%). Devet posto odgovora tretiraju pojedine aktivnosti  negativno, kao  nepotreban sadržaj rada. 4,5% ili polovina negativnih ocjena otpada na samo jednu predloženu rubriku:  Trebaju li se članovi kulturne zajednice pozivati na  učlanjenje u društvo Matice hrvatske u Zagrebu?

 

Pojedinačni ogovori su prikazani u Tabeli 3:

	Neophodno	Poželjno	Nepotrebno
Kulturnoj zajednici u Wiesbadenu je potrebna suradnja sa sličnim zajednicama i društvima Hrvata?	26,7%	66,7%	6,7%
Članovi kulturne zajednice trebaju se pozivati na učlanjenje u društvo Matice hrvatske u Zagrebu?	7,1%	42,9%	50,0%
Kulturna zajednica treba ugostiteljskom ponudom, plesom i igrom zadovoljiti zahtjeve društva za provod u slobodnom vremenu?	29,4%	64,7%	5,9%
Svaki član kulturne zajednice treba u okviru svojih mogućnosti raditi na unapređenju kulturnih, društvenih i socijalno-humanitarnih  aktivnosti u svojoj bližoj okolini/mjestu stanovanja?	23,5%	76,5%	0,0%
Kulturna zajednica treba iskoristiti filmski festival u Wiesbadenu goEast i pripremit filmsku predstavu s diskusijom i druženjem?	23,5%	64,7%	11,8%
Osposobljavanje za korištenje interneta je?	35,3%	58,8%	5,9%
Unapređenje suradnje s Hrvatskom nastavom u Hessenu je?	31,3%	62,5%	6,3%
Hrvatska kulturna zajednica treba surađivati i s nehrvatskim organizacijama?	21,4%	78,6%	0,0%
Izdavanje časopisa RIJEČ je?	64,7%	35,3%	0,0%
Nastup na internetu je?	62,5%	31,3%	6,3%

 

Posebno pozitivna ocjena budećem radu je dana izdavačkom radu i nastupu Zajednice. Izdavanje časopisa RIJEČ  pozitivno ocjenjuje 64,7% ispitanika kao i  nastup na internetu 62,5%. Vezano uz to je i zahtjev za osposobljavanje korištenja interneta (35.3%). Slijedi i veliko zanimanje za suradnju s Hrvatskom nastavom u Hessenu, a koju 93,8% sudionika smatra neophodnom (31,2%) ili poželjnom (62,5%).

Maksimalni pojedinačni rezultat (76,5%) polučio je prijedlog da  članovi kulturne zajednice trebaju u okviru svojih mogućnosti raditi na unapređenju kulturnih, društvenih i socijalno-humanitarnih  aktivnosti u svojoj bližoj okolini/mjestu stanovanja. Jedno od mogućih tumačenja ovako visoko pozitivnog rezultata leži u činjenici da je mobilnost, pretežno starijih osoba u članstvu ograničena. Gotovo polovica ispitanika je starija od 60 godina. Protiv takvog tumačenja govori iskustvo sportske sekcije društva (kuglaši), a koji se redovno jedanput tjedno sastaju. Zato je potrebno raščlaniti izražaj spremnosti o učestalosti u aktivnostima prema sljedećoj tabeli.

 

 

Jedan od zaključaka, a koji se nameće je, da sudionici unatoč poodmakloj dobi iskazuju spremnost sudjelovati u onim aktivnostima u kojima nalaze neposrednu osobnu korist (sport). Interes za  učestalim (tjednim) susretima s opće kulturnim sadržajem je vrlo slabo zastupljen (13%).

 Prisjetimo se, članovima Kulturne zajednice upućen je s pozivnicom na tribinu u travnju 2010. upitnik s 21 pitanjem. Pitanja su obuhvaćala poglavlja dosadašnjih aktivnosti kao i prijedloge o budućem radu. Upitnik je bio upućen na 55 adresa članova. Uključujući i obiteljsko članstvo.

Odaziv (s ispunjenim upitnikom) je stigao od 18% članova, odnosno 43% sudionika tribine od 15. travnja 2010. Relativno slab odaziv ne dopušta podrobniju analizu sa sigurnim izjavama o željama i mogućnostima većine članova o budućem radu i usmjerenju Zajednice.

Analiza skupova ipak može ukazati na trend «raspoloženja» u registriranoj zajednici Hrvata u Wiesbadenu.

Prosječna starosna dob prisutnih na tribini 15. travnja bila je 55 godina.

O usmjerenju rada (što se mora, treba, smije ili ne može) pružen je u 90% slučajeva pozitivan odgovor. Raspodjela ovih odgovora ukazuje na nekoliko zanimljivosti. Krajnji stavovi kao mora se (9%) ili ne može se (5%) zastupljeni su u isključivo  manjinskom okviru. To izražava stabilnost zajednice jer u suprotnom, u društvima gdje postoji velika razlika između tabora onih koji zahtijevaju  - kako se nešto mora, ili kako se nešto - ne može, odnosno čak i - ne smije, u takvoj sredini je teško održati zajedništvo. Nasuprot tome izražen je  većinski stav o tome kako se jednostavno nešto treba (58%) odnosno smije (37%) poduzeti.

Odgovor na   pitanje o suradnji i sudjelovanju u aktivnostima izražava slabiju odlučnost, za razliku na odgovor u vezi sadržaja rada. Tako je na upit o osobnom doprinosu dobiveno samo 67% odgovora i to 45% pozitivnih te 22% negativnih odgovora. Odgovore na pitanje o pasivnom sudjelovanju je pruženo je u samo 47% slučajeva i to 31% pozitivnih te 16% negativnih odgovora, kako to prikazuje tabela 5..

Premda je ovo bila  slika jednog trenutka (travanj 2011.) i postavljeno pitanje djelujem možda  apstraktno, ipak rezultati ankete upozoravaju na nekoliko smjernica u razvoju društva. Prvo je visoka starosna dob učesnika, a drugo slab odaziv (45%) kod osobnog angažmana i treće loša spremnost pa i na pasivno druženje (samo 31%).[1]

 

Zaključak:

• Poželjne, kao i neophodne aktivnosti se mogu povremeno provoditi u očekivanju aktivnog sudjelovanja članstva Zajednice.
  

  
  

•  Reprezentativan nastup na internetu kao i publicistička djelatnost trebaju i dalje obilježavati karakter rada Zajednice. Nužno je udovoljiti i neposrednim osobnim potrebama članova. 
  
  
• Unapređenje rada s Hrvatskom nastavom može i treba prema očekivanju tj. ocjeni sudionika biti put prema boljem zastupanju mlađe populacije u članstvu Zajednice. 
  

  
  

• Relativno visoka pozitivna ocjena traženja suradnje sa sličnim (kulturnim) zajednicama za koje se smatra neophodnim (26,7%) ili poželjnim (66,7%) je u suprotnosti s ocjenom neophodnosti suradnje s Maticom hrvatskom, a  koju 50% ispitanika smatra nepotrebnom. Matica hrvatska se (više) ne prepoznaje kao kulturno društvo ili zajednica.