Dani hrvatske kulture u Neu-Isenburgu
u svjetlu višejezične baštine
Ivandan (Jonnistag) će ove
godine u Neu-Isenburugu, na južnom rubu Frankfurta na Majni biti u hrvatskom
ruhu. Zajednica hrvatskih građana – Kroatien e.V., predstaviti će pod
visokim pokroviteljstvom Generalnog konzulata Republike Hrvatske iz
Frankfurta, od 24. do 25 lipnja hrvatsku literaturu i kulturu u Isenburg-Zentrum/Neu-Isenburg.
100 godine poslije prvog objavljivanja Priča iz davnine, biti će tu predstavljen rad Ivane Brlić-Mažuranić iz 1916. godine. Alegorija borbe između dobra i zla, nastala u surovim okolnostima i neizvjesnosti prvog svjetskog rata, ima svoju humanističku poruku konačne pobjeda dobra. I za krug odraslih čitatelja danas.
Autorica romana Grijesi, gospođa Marijana Dokoza iz Mainza, predstaviti će svoj rad u kojemu ona tematizira krizu međuljudskih odnosa, posebice sraz spolova, a koji ni u migraciji ne nalaze rješenje.
U svjetlu deklaracije Hrvatskog ministarstava za kulturu iz 2014. godine u Neu-Isenburgu biti će predstavljeno glagoljaško pismo i tradicija. Naime, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je 7. veljače 2014 donijelo Rješenje kojim se utvrđuje da Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstva nematerijalne kulturne baštine.
Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu, dipl. ing. Ivica Košak predstaviti će glagoljaško pismo i tradiciju u razmeđu povijesti, kulture i prava na samoodređenje. Ovo temeljno pravo glagoljaša često se u povijesti osuđivalo kao hereza protiv koje su bila dopuštena sva represivna sredstva. Na povijesnom primjeru dobre integracione prakse grada Neu-Isenburaga, poznatog i kao Hugenoten-Grada. Naime na Ivandan, 24. lipnja 1699. godine dodijeljeno je zemljište južno od Frankfurta francuskim izbjeglicama - Hugenotima, na korištenje i samoupravu. Iz tog naselja razvilo se gradsko središte jedne prosperitetne zanatlijske, trgovačke i industrijske komune. Dvojezičnost, koja je ostala u tradiciji pojedinih familija, sačuvana je u Neu-Isenburgu i do danas.
Višejezičnost te raznolika pisma koja su se razvila na tlu Hrvatske trebao bi također biti dobar primjer suživota različitih svjetonazora i duhovne orijentacije za Europsku integraciju danas. Više stoljetna praksa paralelne upotrebe triju pisama u kulturi hrvatskog naroda, tj. glagoljice, ćirilice i latinice dopunjavani su i arabicom te hebrejskim tekstovima na hrvatskom, staroslavenskom i latinskom jeziku. Pored toga hrvatsku književnost i knjižnice nadopunjuju radovi na njemačkom, talijanskom, hebrejskom i turskom jeziku, a nastali ili se čuvaju na tlu Hrvatske.
Ivica Košak
Pregled rada Hrvatske kulturne zajednice e.V. Wiesbaden:
Hrvatski Očenaši u glagoljskim rukopisima