HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA

Poštovani članovi i prijatelji Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu,

poslije uspješnog nastupa na prvom susretu hrvatske čitaonice u Wiesbadenu na temu Lik bosanskog franjevca u djelima Ive Andrića, pristupamo i sljedećem iskoraku u diskusiji, kako književnost i kultura mogu i trebaju, ne samo obogatiti nego i unaprijediti društveni rad. Temu ovog susreta preuzeli smo iz teksta Druženje, značaj i učinkovitost na primjeru Dubrovačke Republike za Riječ broj 51, a koji nam je poslao Ivan Petrović, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kultur-nog društva Koblenz. U svom radu. Petrović ističe ulogu društva, bratovština i zajednice … bez kojih Dubrovnik i njegova Republika (…) sa sigurnošću ne bi postigao onaj  stupanj  visoke  civilizacije koji  je  Dubrovnik imao prije samog ukinuća Republike, a čiji su  učinci  vidljivi  i  djelotvorni još  i  danas,  ne  samo  u  gradu Dubrovniku,  već  i  u  povijesti hrvatskog naroda. 

Diskusiju olakšati će brojni radovi objavljeni u časopisu Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu.

U Riječi broj 47 objavili smo seminarski rad Lili Pritzkau na temu Dubrovnika u Europskoj literaturi: Das freie Ragusa zwischen Historizität und Fiktion,[1] a koja je obrađenu na Sveučilištu u Siegenu. Ovaj znanstveni rad je nastao u okviru seminara: Skizze einer europäischen (Literatur-) Geschichte, a koji je na Sveučilištu u Siegenu vodila docentica dr. Marijana Erstić.[2] Na tribini čitaonice u lipnju biti će predstavljen i rad znanstvenice M. Erstić: Dubrovnik, Skizze einer europatschen (Literatur-) Geschichte.[3] 

Susret u našoj čitaonici bi će i dobra prilika da se upoznamo s predstavljanjem naše Riječ u suradnji s Maticom iseljenika Dubrovnik 2016.[4] godine. Vesna Ljiljanić, suradnica redakcije predstaviti će i studijsko putovanje u Dubrovnik 2017. godine.[5] O uspjehu i mogućnosti rada zajednice u grupama za samopomoć i putovanju u Dubrovnik izvijestila je gospođa Janika Ernst u svom nastupu u organizaciji Zajednice u povjerenstvu za zdravlje (Gesundheitsamt Wiesbaden) 18. svibnja 2017. godine.[6]  A gospodin Hans Körner napisao je za Riječ prilog jednog učesnika: LEHRREICHE TAGE IN DUBROVNIK - Schulungsurlaub mit Diabetesberaterin. 

I na kraju, poseban osvrt na povijesne prilike srednjovjekovnog Dubrovnika biti će predstavljen kroz prikaz Opis slavnoga grada Dubrovnika Filipa Diversija iz 1440. godine. Diversis je svoj rad  dovršio u siječnju 1440. godine, a objavljeno je  u nakladi izdavačke kuće Dom i svijet, - 575 godina kasnije.

Djelo je sastavio s namjerom da zabilježi znamenitosti, odlike vladavine i dostojne običaje toga znamenitoga grada na pragu renesanse i humanizma u Europi a nam u radnici čitaonice treba poslužiti kao spona u povijesnom prikaz 175. obljetnice rada Matice hrvatske, a koja je svoj rad započela izdanjem djela Osman, Ivana Gundulića.[7]

 

Ivica Košak

Textfeld: Podržite naš rad i unaprijedite Hrvatsku zajednicu! Hrvatska čitaonica „Edvin Bukulin“ je otvorena za Vas svake druge srijede u mjesecu (osim praznika). Sudjelujete u našim aktivnostima svakog petka u kuglani župe Maria Hilf, Kellerstr. 37, Wiesbaden (osim praznika). Od 19:00 do 22:00 sata. Sudjelujete u radu grupe za samopomoć u okviru Gradskog povjerenstva za zdravlje Wiesbaden/Gesundheitsamt, Konradinerallee 11, 65189 Wiesbaden, svakog 3. četvrtka u mjesecu u 19:30 sati. Internacionalni ljetni festival u Wiesbadenu biti će 9. rujna od 10:00 do 22:00 sata.



[1] http://www.hkz-wi.de/rijec/Dateien/Rijec%2047_web.pdf

[2] http://www.uni-siegen.de/phil/archiv/europaliterarisch/dokumentation/vortrag/?lang=de

[3] http://www.uni-siegen.de/phil/archiv/europaliterarisch/dokumentation/vortrag/eurolit-erstic1.pdf

[4] http://www.dulist.hr/predstavljena-rijec-casopis-hrvata-iz-wiesbadena/342267/

[5] http://www.lebenshilfe.hkz-wi.de/aktivitaten/dubrovnik-2017/studijsko-putovanje-u-dubrovnik.html

[6] http://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/clanak/id/480763/mediteranskom-prehranom-protiv-dijabetesa-i-do-boljeg-zdravlja

[7] Matica ilirska 1844. godine izdala je Osmana s dopunom Ivana Mažuranića. Osman predstavlja i  danas aktulni fenomen sudara prošlosti i sadašnjosti, a kao takav nije samo jedan od središnjih tema djela, nego ujedno i jedan od glavnih postupaka u njegovoj izvedbi. U Osmanovu monologu mogu se pročitati izvrsne karakteristike stanja u Osmanskom Carstvu u prvoj polovici 17. stoljeća u okviru kojega Dubrovnik razvija uspješnu trgovinu.  Najvrjednije stihove Osmana čine Gundulićeve sažeto izrečene misli o ljudima i njihovim postupcima, o politici i političkim metodama, o vladarima i sposobnosti vladanja, o ljepoti, ljubavi i časti, o ljudskoj oholosti, o prolaznosti svega, pa i silne moći jednog od najmoćnijih zemaljskih vladara.
                                                                                                                                                                                      [
prim. autora]

Vidi: Prilog u Večernjem listu od 14. 03.2017.

Vidi: Prilog u Slobodnoj Dalamciji od 3. 05. 2017.

Vidi: Izvješće na portalu "Hrvatski glas Berlin"

 Kroatische Kulturgemeinschaft - Facebookgruppe 


Dieses Dokument wurde zuletzt geändert am :